The Storyteller Croatia

The Storyteller Croatia A window into everyday Dalmatian life. Connecting travelers with real places, local stories, and how life is lived here today.

If you’re planning a visit, remembering a place, or already calling it home, stay for a while.

04/06/2026

Splitska peškarija, smještena na rubu stare gradske jezgre, mnogo je više od obične ribarnice. Već više od stoljeća predstavlja jedno od najživljih mjesta u gradu, prostor u kojem se svakodnevno susreću ribari, prodavači, kuhari i stanovnici Splita. Zgrada je izgrađena krajem 19. stoljeća u secesijskom stilu, u razdoblju kada se grad modernizirao i izlazio izvan svojih povijesnih zidina.

Na njezinim kamenim stolovima svakoga jutra završavaju plodovi Jadrana. Od srdela, girica i skuša do škarpina, pagara, zubataca, lubina i jastoga, peškarija je stoljećima bila veza između mora i gradskih kuhinja. Ovdje se ne kupuje samo hrana. Ovdje se razmjenjuju vijesti, komentiraju vremenske prilike i procjenjuje kakav je bio ulov.

Posebnost splitske peškarije povezana je i s njezinim položajem. U neposrednoj blizini nalaze se sumporni izvori čiji se miris i danas može osjetiti. Upravo zbog njih peškarija je poznata po tome što na njoj gotovo nema muha, što je rijetkost za ribarnice na Mediteranu.

Iako je današnjem Splitu odavno postala prostorno premala, njezina vrijednost ne mjeri se kvadratima. Peškarija ostaje jedno od mjesta na kojima se najbolje može osjetiti svakodnevni život grada i njegova neraskidiva povezanost s morem. Za Splićane ona je dio identiteta grada, a za posjetitelje prilika da upoznaju Split izvan njegovih najpoznatijih spomenika.

Autor videa: Mirjana Svaguša - The Storyteller Croatia

30/05/2026

Antoničin mlin

Prvi poznati zapis o ovom mlinu potječe iz 1685. godine. Zanimljivo je da se već u tom dokumentu spominju preci tadašnjeg suvlasnika Benzona, što upućuje na to da je mlin postojao i prije nego što je prvi put zabilježen u pisanim izvorima.

Obitelj Aljinović, poznata po nadimku Antoničini, postala je suvlasnik mlina početkom 19. stoljeća. Tada je Ante Aljinović stigao kao pomoćnik u mlin, a zahvaljujući svom radu i sposobnostima s vremenom je postao jedan od vlasnika. Godine 1964. Ivan Aljinović, pradjed današnjeg vlasnika Marka Aljinovića, otkupio je preostali dio mlina od druge grane obitelji, nakon čega je mlin ostao u jedinstvenom vlasništvu.

Mlin je nekada pokretala dva mlinska kola, a uz njih su radile i dvije stupe za obradu tkanine. Jedna od njih sačuvana je do danas i služi kao muzejski izložak. Zbog svoje povijesne i kulturne vrijednosti mlin je proglašen zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske 1972. godine, a status zaštite potvrđen je i obnovljen 2011. godine. Obnova krovišta provedena je 2015. uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

S vremenom je nadimak Antoničini, nastao po Anti Aljinoviću, postao oznaka cijele obiteljske loze. Tako je nekadašnji Benzonov mlin postupno postao poznat kao Antoničin mlin, naziv pod kojim ga lokalna zajednica i danas prepoznaje.

Autor videa: Mirjana Svaguša - The Storyteller Croatia

27/05/2026

Lipi moj grade s jos lipšin judima!

22/05/2026

Koje još riči znate, a da ih više ne koristimo, ili ih rijetko koristimo?

21/05/2026

Smokve su generacijama bile dio dalmatinske svakodnevice. Brale su se ljeti i sušile za zimu, a gotovo svaka kuća imala je barem jedno stablo smokve.

Na kraju videa donosimo vam jedan recept od suhih smokava.

Imate li vi doma neki svoj recept ili način kako pripremate smokve?

Autor videa: Mirjana Svaguša - The Storyteller Croatia

16/05/2026

When it rains in Split

14/05/2026

Kliški uskoci bili su ratnici, izbjeglice i prebjezi koji su u 16. stoljeću branili Tvrđavu Klis od Osmanlija. Dolazili su uglavnom iz osvojenih ili ugroženih područja dalmatinskog zaleđa, Like, Bosne i Hercegovine. Mnogi su izgubili domove i zemlju pa su život nastavili na granici između Osmanskog Carstva i kršćanskog svijeta. Po prelasku — “uskakanju” — s osmanskog na kršćansko područje dobili su ime uskoci.
Klis nije bio slučajan izbor. Tvrđava je kontrolirala prolaz između zaleđa i obale. Tko drži Klis, kontrolira put prema Splitu i velikom dijelu srednje Dalmacije. Zato je obrana Klisa imala puno veće značenje od same male tvrđave na stijeni.
Najpoznatiji vođa kliških uskoka bio je Petar Kružić, kapetan i knez kliški, koji je godinama organizirao obranu s malim brojem ljudi, često bez dovoljno hrane, novca i pomoći. Kružić je istovremeno bio kapetan i Klisa i Senja — dvije ključne uskočke utvrde na Jadranu. Uskoci su koristili brze napade, zasjede i dobro poznavanje terena.
Godine 1537. Ferdinand I. šalje Kružiću vojnu pomoć — tri tisuće vojnika, uz još sedam stotina talijanskih koje šalje papa Pavao III. Kružić povodi napad na osmanske utvrde kod Solina i uspijeva uništiti dvije. Pri napadu na treću, osmanski kapetan Murat-beg dolazi s dvije tisuće vojnika. Strani plaćenici bježe prema obali. Kružić ostaje među posljednjima, brod se nasuče, Osmanlije ga okruže i ubiju. Glava mu je odnesena pred zidine Klisa. Bez kapetana, branitelji pregovaraju i predaju tvrđavu uz slobodan odlazak. Klis pada 12. ožujka 1537.
Ali uskoci tada ne nestaju. Senj je već bio uskočko sjedište — Kružić je godinama bio kapetan obaju gradova. Dio preživjelih kliških uskoka povlači se u Senj i priključuje se tamošnjoj skupini, koja nastavlja djelovati pod habsburškom zastavom. Isti način ratovanja, isti život na granici, isti osjećaj da brane prostor koji stalno živi između sukoba velikih carstava.

Autor videa: Mirjana Svaguša - The Storyteller Croatia

12/05/2026

How to say “thank you” in Split?

The Green Market is the part of Split where I feel tradition being carried on the most.Not through museums or monuments,...
09/05/2026

The Green Market is the part of Split where I feel tradition being carried on the most.

Not through museums or monuments, but through everyday life.
Through voices, habits, food, hands, and conversations repeated for generations.

Tradition survives where people still live it without even thinking about it.

07/05/2026

Svake godine, uoči Sudamje, jedan čovjek se popne na vrh kampanela i postavi hrvatsku zastavu.
Njegovo ime je Ivica Matković. Zovu ga Matan.
Alpinist. Penjač. Speleolog. Osnivač prvog sportsko-penjačkog kluba u Hrvatskoj.
Penjao se po liticama SAD-a, Kanade, Čilea, Argentine, Kine, Tibeta, Afrike, Australije, Tasmanije. U Patagoniji postoji smjer koji se zove Velebit - jer su ga prvi ispenjali Hrvati. U Maliju stoji 150-metarski stup koji nosi ime poginulog kolege - jer onaj tko se prvi popne, ima pravo dati ime.
Na kampanel se popeo četrdesetak p**a. Za Sudamju, za Hajduk, za humanitarne utrke. Za ratnog vremena. Za nevremena.

Autor videa: Mirjana Svaguša - The Storyteller Croatia

Address

Split
Split

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when The Storyteller Croatia posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to The Storyteller Croatia:

Share

Category