15/06/2026
O Sjeverskom se pročulo i u Njemačkoj!
Nema nikakve sumnje da je ljepota Sjeverskog poznata zahvaljujući njegovom položaju na jedinstvenom pejzažu Boričke visoravni. Ipak, rijetko ko bi očekivao da će se o ovom malom mjestu govoriti na jednom od najznačajnijih međunarodnih naučnih skupova posvećenih rimskoj umjetnosti, održanom u Njemačkoj i to u tri grada Frankfurtu na Majni, Majncu i Bad Homburgu! Tema referata, doduše, nije bila prirodna ljepota Sjeverskog, već nešto podjednako zanimljivo – rimski spomenik pronađen na imanju Sretena Mitrovića.
Mladi arheolog iz Pančeva, Mihajlo Džamtovski, doktorand klasične arheologije na Univerzitetu u Beču, zajedno sa dr Ljubicom Perinić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, predstavio je naučnoj javnosti rezultate novog istraživanja ovog spomenika. Referat je održan na prestižnom svjetskom skupu o rimskoj umjetnosti, gdje su o Sjeverskom i Rogatici mogli čuti stručnjaci iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Francuske, Australije, Bosne i Hercegovine, Italije, Španije, Bugarske i mnogih drugih zemalja.
Iako je spomenik od ranije poznat naučnoj javnosti, nikada nije bio detaljnije analiziran kako bi se utvrdilo ko je na njemu predstavljen. Džamtovski, koji je već boravio u Rogatici 2025. godine radi dokumentovanja spomenika bogu Liberu pronađenog u rijeci Rakitnici, i dr Perinić, specijalistkinja za rimsku religiju, uporedili su ovaj nalaz s brojnim drugim prikazima rimskih božanstava i zaključili da je riječ o prikazu boga Silvana, zaštitnika šuma, međa, granica između naseljenog i nenaseljenog prostora, ali i plodnosti.
Silvan je inače bio jedno od omiljenijih božanstava rimske provincije Dalmacije, koja se u antičko doba prostirala znatno dalje prema istoku nego današnja istoimena regija, dosežući čak do područja Zapadne Morave u Srbiji.
Ovaj nalaz značajan je iz najmanje dva razloga. Prije svega, predstavlja prvi rimski nalaz pronađen u Sjeverskom. Istovremeno, riječ je i o prvom svjedočanstvu poštovanja boga Silvana na širem području Rogatice. Iako su na prostoru rogatičkog kraja ranije potvrđeni spomenici više rimskih božanstava, među kojima su Jupiter, Liber, Junona i misteriozni Mitra, čije porijeklo vodi iz dalekog Irana, Silvan do sada nije bio zabilježen.
Podsjećamo da je Rogatica u rimsko doba bila naselje, ali nikada nije bila predmet sistematskih arheoloških iskopavanja, uprkos izuzetnom naučnom potencijalu koji posjeduje. Za njene starine interesovali su se još austrijski i r***i istraživači krajem 19. i početkom 20. vijeka, privučeni brojnim rimskim natpisima i drugim nalazima iz ovog kraja.
Savremeni infrastrukturni radovi često nepovratno uništavaju arheološke lokalitete i predmete koji mogu pružiti dragocjene podatke o prošlosti. Upravo zato je očuvanje kulturnog nasljeđa od izuzetne važnosti. Nalazi ove vrste ne predstavljaju samo dio lokalne istorije, već i priliku da se o Rogatici i njenoj okolini govori u međunarodnim naučnim krugovima, čime se ovaj kraj ponovo nalazi na karti evropskih istraživanja antičkog svijeta. Takva vidljivost ne doprinosi samo nauci, već može predstavljati i podsticaj za razvoj kulturnog turizma i drugih aktivnosti koje dugoročno mogu koristiti lokalnoj zajednici.
