11/02/2026
Ohridsko jezero je čudesno mesto smešteno u jugozapadnom delu Makedonije, najveće po površini u Makedoniji, jedno od najdubljih na svetu. Tokom toplih letnjih dana posetioci uživaju u prijatnoj, bistroj vodi, dok noću vazduh koji prelazi planinske vrhove (nekad pod snegom čak i u julu mesecu) donosi osveženje i omogućava okrepljujući san. Kada se okrepi telo, ostaje toliko toga što može da okrepi dušu. Dok se posetilac penje uskim, kaldrmisanim ulicama sa kućama u karakterističnom balkanskom stilu, svaki čas nailazi na neko svedočanstvo daleke i bliske prošlosti, zbog kojih se, uostalom, Ohrid nalazi na listi svetske kulturne baštine UNESCO-a: arheološka nalazišta iz vremena Filipa i Aleksandra Makedonskog, ostaci čuvene Via Egnatie koja je povezivala Jadransko i Egejsko more; rimski amfiteatar; čudesni mozaici u baptisterijumu ranohrišćanske vizantijske bazilike... Lokalitet Plaošnik još uvek nije otkrio sve tajne prošlosti koji se u njemu kriju. Ohrid je grad koji je bio poznat po tome što je imao 365 crkava, za svaki dan u godini po jednu. Sada ih nema toliko, ali one koje su očuvane nikoga ne ostavljaju ravnodušnim: crkva Sv. Sofije velike arhitektonske vrednosti i odlične akustike, crkva Sv. Jovana na uzdignutom rtu koji dominira gradom, Svete Bogorodice Perivilepti, obnovljena crkva Sv. Pantelejmona. Oni koji ulože napor i popnu se do tvrđave koja dominira gradom biće velikodušno nagrađeni pogledom na jezero, grad Ohrid, zalive, poluostrva, plaže, ribarska sela... Brojni spomenici kulture podsećaju na slovenske prosvetitelje Kirila i Metodija i njihove učenike Nauma i Klimenta. Posetioci uživaju i u ohridskoj pastrmci, u poslasticama u tradicionalnim poslastičarnicama, a uveče, u nostalgičnoj muzici ohridskih trubadura ili savremenim ritmovima diskoteka u trendu. Radoznao duh će posetioce odvesti u neko od obližnjih izletišta: do Svetog Nama, naselja na sojenicama, do obližnjeg grada Struga ili u neko od živopisnih sela u okruženju. Sa sobom iz Ohrida možete poneti neki od predmeta starih zanata, bilo u duborezu ili od filigrana i originalnih ohridskih bisera.
Autor teksta Mara Gogoska