10/01/2026
https://www.facebook.com/share/17esYAGv8T/
𝐙𝐄𝐑𝐎𝐒𝐓𝐑𝐀𝐒𝐒𝐄 𝐈𝐋𝐈 𝐒𝐓𝐑𝐀𝐃𝐀 𝐙𝐄𝐑𝐎❓❗️
𝐏𝐮𝐥𝐬𝐤𝐚 𝐬𝐤𝐥𝐨𝐧𝐢š𝐭𝐚 𝐠𝐫𝐚𝐝𝐢𝐥𝐢 𝐬𝐮 𝐓𝐚𝐥𝐢𝐣𝐚𝐧𝐢, 𝐚 𝐧𝐞 𝐀𝐮𝐬𝐭𝐫𝐢𝐣𝐚𝐧𝐜𝐢
Na 82. godišnjicu prvog bombardiranja P**e 9. siječnja 1944. godine, vraćamo se demistifikaciji jedne od najvećih pulskih zabluda: da su brojna skloništa pod Pulom još jedno impresivno naslijeđe Austro-Ugarske.
Netočno!
Gradili su ih Talijani 1930-ih i 1940-ih!
Tako je i Zerostrasse, pulska turistička atrakcija pod Kaštelom, djelo talijanskih vlasti uoči i tijekom 2. svjetskog rata. Brojni su argumenti za tu tvrdnju, poštovani , vidjet ćete u nastavku.
"Pulska su skloništa uređivana početkom 40-ih godina, no očito nisu sva bila pripremljena, jer su 20. srpnja (1943.op.a.) pokrajinske vlasti požurivale lokalne vlasti na dovršenje izgradnje i popravaka zbog mogućih zračnih napada. Skloništa su bila iskopana u kamenitom tlu, ali neka, poput onih na Vidikovcu, nastala su proširenjem postojećih tunelskih iskopa kremenog pijeska iz doba Austo-Ugarske Monarhije", piše Josip Orbanić u knjizi "Gorki put od Pole do P**e", svjedok ratnih događaja 1940-ih.
Neke mitove o porijeklu pulskog podzemlja razbio je Josip Vretenar na predavanju 2019., kad je objasnio da je do sloma AU 1918. izgrađeno manje od 4% današnjih kapaciteta skloništa, a da ih je tijekom Drugog rata izgrađeno više od 80%, što je potkrijepio arhivskim podacima i nacrtima. Preostali dio skloništa nastao je za vrijeme Jugoslavije.
Vretenar je istaknuo da su u 1. svj. ratu bila dva stalna skloništa - Kaverna al Ponte (iskopi na Punti) i na Monte Paradisu. Austrijanci su za sklonište (i za zatvor) koristili tzv. Mezanin ispod Kaštela, razinu visoko iznad Zerostrasse, koja je iskopana vjerojatno kad i tvrđava iz 17. st. Na raspolaganju im je bilo i podzemlje Arene. Za Kavernu na Punti zaista postoje austrijski nacrti, dok austrijsko porijeklo skloništa na Monte Paradisu potvrđuje i Orbanić.
"Podzemni iskop saldama na Vidikovcu s ulazom sa sadašnje Rizzijeve ulice bio je osposobljen kao sklonište još u ožujku 1918. godine", piše u knjizi.
I to je to od Austrije!
Iako je bilo zračnih napada na Pulu i u 1. svjetskom ratu, oni nisu mogli biti ni približno razorni kao u 2. svjetskom ratu da bi se prioritet obrane dao iskopavanju i uređenju kilometara podzemnih tunela.
O tome zašto se Zerostrasse pripisuje Austrijancima (naziv skloništa na njemačkom dan je nedavno), svojedobno sam razgovarao s ravnateljem Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijanom Kešcom. Naveo je da se to temelji na knjizi "Festung Pola" austrijskog povjesničara, pok. Erwina Antona Grestenbergera, iz 2003. (u međuvremenu prevedena i na hrvatski). Grestenberger je napisao da nije moguće točno datirati podzemne tunele, ali da je većina njih sigurno izgrađena između 1912. i 1916. godine. Izvor za tu tvrdnju nije naveo. U knjizi piše da su austrijske tunele talijanske vlasti samo dodatno proširivale, što nije točno.
Činjenica je da se na razglednicama Dvojnih vrata čak i iz doba Italije još uvijek ne vidi ulaz u tunel podno Kaštela. Ne vidi se jer ga nema! Ako je i za neku od kartolina poslužila ranija fotografija iz doba AU, to nije mogao biti slučaj sa svim kartolinama. Dakle, 1920-ih i 1930-ih Zerostrasse još uvijek ne postoji!
Prema Vretenaru, skloništa u Carrarinoj ulici u talijanskim izvještajima spominju se tek 1940., iako se godinama prije već vodi uredna evidencija o kapacitetima skloništa. Zacijelo je te 1940. iskopan dio kod Dvojnih vrata, dok tunel bivše Nemešove galerija potječe iz 1943.g.
U veljači 2022. arheologinja Tatjana Bradara je, tijekom istraživanja u Kandlerovoj, za Glas Istre navela da je talijanski arheolog Mario Mirabella Roberti pronašao antičke elemente prilikom gradnje gornjeg skloništa 1943. godine! Time je datirana gradnja trećeg kraka Zerostrassea s ulazom u Usponu Pavla Đakona, tik do Kandlerove.
Vjerojatno je iste godine iskopan i četvrti krak s ulazom kod Tehničke škole.
Dakle, iako je Zerostrasse upečatljiv naziv, korektniji bi bio - Strada zero!
Njemački naziv "nulte ulice" predložili su Klara Udovičić i Noel Mirković na jednom sastanku u povodu revitalizacije tunela prije 15-ak godina. Mirković mi je ispričao da su imali informaciju da su kopanje tunela započeli Austrijanci, a nastavili Talijani. Naziv je zaista zvučan, a od svega im je bilo bitnije da Zerostrasse funkcionira kao gradska ulica, a ne samo kao turistička atrakcija i izložbeni prostor.
U prvom savezničkom bombardiranju P**e kao jake pomorske baze u rukama Trećeg Reicha, na današnji dan prije 82 godine, poginulo je 77 identificiranih osoba, uglavnom civila, dok pravi broj mrtvih ide i do stotinu. Grad je pretrpio strašna razaranja, ali bi broj stradalih bio manji da su P**ežani ozbiljno shvatili uzbune i na vrijeme pohrlili u 33 raspoloživa javna skloništa.
Do ožujka 1945. P**a je pretrpjela čak 13 teških i 10 manjih zračnih napada. Sveukupni broj poginulih procjenjuje se na 280 osoba (ogromna većina civila) te oko 800 ranjenih. S obzirom da je ogroman dio P**e sravnjen sa zemljom, broj stradalih mogao je biti i daleko veći da (talijanska) skloništa nisu opravdala svoju svrhu. (𝘡. 𝘚.)
