Prvu općinsku samostalnost stekla je 1874. godine, ali ju je vrlo kratko zadržala, svega dvije godine. Podijeljena je na dva dijela, Sv. Luciju i Sv. Barbaru, prema imenima dviju crkava koje postoje na njezinom području. Kostrena je smještena u neposrednoj blizini grada Rijeke, uokvirena uvalom Martinšćica i Bakarskim zaljevom. Naš kostrenski poluotok dužine je nekih 10 kilometara i blago se spušt
a prema morskoj obali. Cijelom njegovom dužinom smještene su predivne plaže koje tijekom ljeta posjećuje na tisuće kupača. Najpoznatije i najposjećenije su one u uvali Žurkovo, zatim Smokvinovo, Svežanj, Spužvina, Podražica, Nova voda i Perilo. Kostrena se sastoji od dvadesetak naselja, od kojih su mnoga dobivala imena prema obiteljima, a danas najviše stanovnika broje Vrh Martinšćica, Glavani, Sv. Lucija, Rožmanići i Paveki. Karakteristično kraško područje s mediteranskim biljem i poznatim kostrenskim gromačama, te blaga klima koja ponekad popusti pred jakim naletima bure, obilježja su našega kraja. U elementu mora sastoji se čitav život Kostrene i Kostrenjana, pa time i njihovo suštinsko opredjeljenje, a to je otkako se Kostrena povijesno pamti pomorstvo. Kostrena je diljem svijeta imala poznate kapetane, pa je tako kapetan Pavao Randić prvi preplovio Sueski kanal uoči njegova otvaranja. Erazmo Bernard Tićac sudjelovao je kao glavni projektant u stvaranju prvog trgovačkog broda na atomski pogon «Savanah». Slavi i hrabrosti naših pomoraca doprinos je dao i Kuzma Franelić sudjelujući u spašavanju brodolomaca s broda "Titanic". Uz poznate kapetane i vrlo cijenjene brodograditelje, u drugoj polovici 19. st, brodovlasnici iz Kostrene sv. Barbare posjedovali su 20 brodova, a u njih 48 imali udjela, dok su istovremeno brodovlasnici iz Kostrene sv. Lucije u posjedu imali 13 brodova i udio u 31 brodu. Ali nažalost, u to doba preko 200 kostrenskih pomoraca otplovilo je u srce tame velikog plavetnila. Kostrena vodi računa i o svom kulturnom i društvenom životu, pa organizira manifestacije Jesen u Kostreni, Proljeće u Kostreni, ljetna događanja, Dane Općine, a tijekom zime poznate su kostrenske maškare u dvorani Narodne čitaonice i Karnevalska grupa Špažićari koja svake godine predstavlja Kostrenu na Međunarodnoj karnevalskoj povorci u Rijeci. Danas na području Općine djeluje čitav niz klubova vezanih uz aktivnosti na moru koji i u svjetskim razmjerima postižu značajne rezultate. Među najpoznatijim udrugama, koje su poznate i van granica Hrvatske su JK Galeb, KPA Kostrena, te ŠRD Kostrena, inače najstarija udruga na ovom području. Kostrenjani su ponosni i na svoj NK Pomorac. Najbolje o Kostreni svjedoče riječi naše pjesnikinje Branke Longin:
KOSTRENO, TAKO SI SE LIPO ZALEGLA, NA KAMIK
KI Z MORA ZVIRA, RUKE RAŠIRILA, VA MODRINU
KVARNERA PUNU STIHA I KANTA VA ZAGRLJAJ ULOŽILA. TAJ LIPI KVARNER SPLEL JE KRUNČICU OD LIPOTE S KUN SE KITI,
A VA NJOJ, NAJLIPŠA ROŽICA, KOSTRENO SI TI.
