Turizam - Vojakovački Osijek

03/04/2023

Postavljena nova klupa na lokaciji sa koje se pruža predivna panorama istočnog dijela Kalnika. Uz klupu nalazi se drvena skulptura Graničara/Krajišnika i izvorni habsburško-austrijski granični kamen, a tu je i blizina vojnokrajiške zgrade štacije ili stare lugarnice. Prostor će se još uređivati i opremati drugim turističkim
sadržajem.

ZAHVALA https://www.visitkrizevci.hr/

03/04/2023

Učenici i učenice te profesori i profesorica Srednje škole Koprivnice u izletu-terenskoj nastavi u Vojakovačkom Osijeku, Kamešnici i Kalniku.
Obilazak, razgledavanje i predavanje o povijesnim, kulturnim i prirodnim znamenitostima.
*Pozivamo i druge škole na terensku nastavu*
https://www.visitkrizevci.hr/

19/09/2022

Izrađen QR KOD ZA facebook stranicu.....trebao bi raditi.😁

28/08/2021

Uskoro će novom info-edukativnom tablom biti obilježena još jedna povijesna znamenitost.

05/08/2021

27/07/2021

Skulptura "Krajišnik"

Ova drvena skulptura predstavlja lik "Krajišnika" - vojnika križevačke pukovnije iz doba Vojne Krajine. Postavljena je na autentičnu povijesnu lokaciju u blizini krajiške štacije (lugarnice) i mjesta na kojoj se nalazila vojna patrolnica. Okrenuta je prema jugu, u pravcu područja zvanog Careva strana na kojemu se nalazila nekadašnja granica Krajine. Skulptura simbolizira tešku ali slavnu krajišku prošlost Vojakovačkog Osijeka te kulturnu tradiciju ovdašnjeg srpskog i hrvatskog naroda. Ovaj izgled krajiškog ratnika potiče iz 18. vijeka (oko 1750. godine), i specifičan je po uniformi bijele i zelene boje, crnoj kapi te drugim zanimljiv pojedinostima. Iz doba Krajine za ovog Krajišnika sačuvao se i naziv 'Križoki' dobiven zbog žutih puceta na uniformi. Spomenuta uniforma (mondura), uticala je i na civilno odijelo samih Krajišnika. Krajišnici križevačke pukovnije osim na prostoru Krajine, za Habsburšku Monarhiju, borili su se na mnogim evropskim ratištima od Njemačke, Češke, Italije pa sve do Švicarske. Veliki dio svoje povijesti, ratovali su protiv Turaka dok je Krajina kao vojni sistem ili granica bila jedina prepreka prodoru Osmanskom Carstva prema Beču i ostatku zapadne Evrope.

Skulptura se nalazi u ulici ili zaseoku Dretvari na glavnom putu prema Kamešnici i Kalniku kojim prolazi i biciklistička kalnička ruta.

05/07/2021

FOSILNO NALAZIŠTE ČUKLJENICA

Na samom brdu Čukljenica, na zapadnom dijelu Vojakovačkog Osijeka, kod Vratna, nalazi se vrijedno nalazište fosila. Sam lokalitet je na padini drugog brijega s desne strane okretišta. Oko brijega prolaze putevi, a osim po njegovom strmom zapadnom dijelu, fosili školjkaša nalaze se i na samoj cesti.

05/07/2021

SPOMENIK MILANU CETUŠIĆU FAJERICI

Milan Cetušić Fajerica, rodio se 1922. godine i od rane mladosti iskazivao se u društvenom i političkom radu. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije družio se sa naprednom mladeži Vojakovačkog Osijeka i Križevaca. Poznat je bio kao sposoban i agilan čovjek te uvijek spreman na borbu za običnog čovjeka i društvenu pravdu. Poginuo je 7. siječnja 1943. godine na svom kućnom pragu kao vođa prigorske antifašističke mladeži (SKOJ-a). Pokopan je na pravoslavnom groblju gdje mu je nakon rata izgrađen i spomenik. Kao značajna ličnost u prigorskoj povijesti, više p**a je bio spominjan u nizu novinskih tekstova i publicističkoj literaturi.

05/07/2021

RIMSKI MOST I CESTA

U antičko doba, dio važne rimske ceste i mosta koji su vodili prema Varaždinskim Toplicama (Aquae Iasae) nalazili su se i na području današnjeg Vojakovačkog Osijeka. Dok je cesta, prema pojedinim povijesnim zapisima, prolazila kroz jugozapadni dio mjesta (danas poznat kao Careva strana) i završavala u tjesnacu Vratnu, most je bio izgrađen preko samog potoka Kamešnica. 1905. godine o cesti i mostu u svom putopisu “ Iz Križevaca u Vratno”, pisao je i poznata hrvatski književnik i humanist Fran Gundrum Oriovčanin kome su najviše informacija o svemu dali upravo tada stariji mještani Vojakovačkog Osijeka. Prema Gundrumu, most i cestu koristio je rimski car Oktavijan koji je iz drevne Siscie (grad Sisak), putovao u Varaždinske Toplice. Početkom 20. stoljeća, kako je još navedeno u Gundrumovom putopisu, na lijevoj obali potoka Kamešnica, bili su vidljivi znakovi tri kamena stupa koji su pripadali starom rimskom mostu.

05/07/2021

ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE „GAJINI“

Položaj „Gajini“ nalazi se na sjeveroistočnom dijelu mjesta Vojakovački Osijek, između zaseoka Dretvari i Grujice. Radi se o arheološkom lokalitetu na kojem je prikupljeno više vrsta površinskih nalaza (ulomci keramičkih posuda, komadi kamenja i kućnog lijepa, komad glačanog utega). Po procjeni više arheoloških stručnjaka pronađeni komadi keramičkih posuda datiraju se u razdoblje kasnog srednjeg vijeka, dok se datacija kamenog utega ne može sa sigurnošću odrediti. Budući da se radi o predmetu koji se rijetko nalazi na kasnosrednjovjekovnim lokalitetima njegov pronalazak upućuje na činjenicu da je položaj možda okupiran u prapovijesnom vremenu.

05/07/2021

SEOSKO PRALO NA POTOKU DUMAČA

Seosko pralo na potoku Dumača nalazi se u ulici Srdije, pored samog glavnog p**a za Vratno-Kalnik. Spomenuto seosko pralo bilo je mjesto na potoku na kome su žene u prošlom stoljeću pralo veš ili rublje svojih familija.

05/07/2021

BOŽJA NOGA

Šuma i prijevoj Vratno smjestila se između potkalničkih sela Vojakovački Osijek i Kalnika. U njoj osim potoka Kamešnica, postoje brojne i stare stijene kalničkog gorja. Jedna od njih je i više nego posebna, a u kolektivnom sjećanju prigorskih mještana starije generacije, urezala se kao jedna velika povijesna misterija. Nakon svoga otkrića, misterija je u 19. stoljeću još za Vojne krajine, prozvana u narodu ‘Božja noga’. O njoj je 1905. godine prvi pisao poznati hrvatski putopisac i znanstvenik Fran Gundrum Oriovčanin u svome djelu “Od Križevaca do Vratna” gdje je spomenuo izjave Pere Vitanovića iz Vojakovačkog Osijeka. Pero je rekao kako je je otisak u kamenu nastao od Boga i opisao kako se to dogodilo. - Bog je išo negdašnje po zemlji, onda tuda isto išo u nebo. Bila je pjena, onda se za njim vukla u nebo. Onda je Bog kazo: kuda ideš zamnom? Kamenom se okamenlo! Kamenom se stvorlo. I sad se jedan metar visoko od zemlje u pećni “kranjske hiže” u kamenu njegova noga pozna i zove “Božja noga”. - istaknuo je Pero. Vjerovalo se još da taj otisak stopala napravio i nekakav šumski div, a bilo je nagađanja o tome kako pripada nepoznatom kalničkom pračovjeku. Zanimljiva je i činjenica da je vijest o “Božjoj nozi” došla i do lokalnih vlasti Kraljevine Jugoslavije 30-tih godina prošlog stoljeća koje su tada poslale i grupu žandara kako bi čuvali lokaciju toga vrijednog otkrića. Božja noga, odnosno stijena na kojoj se nalazi još uvijek postoji u Vratnu i još uvijek golica maštu onih koji su čuli za nju.

04/07/2021

ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE MIHALJ - VOJAKOVAČKI OSIJEK

Institut za arheologiju je 2018. godine proveo arheološka iskopavanja nalazišta Osijek Vojakovački – Mihalj, kojima su prethodila geofizička istraživanja 2017. godine. Arheološkim istraživanjem obuhvaćeni su ključni dijelovi mihaljskog arheološkog kompleksa – drveno-zemljana utvrda, kamena crkva i kamena utvrđena kuća. Riječ je o objektima iz razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, no istraživanja su pokazala da je ova pozicija bila korištena već u mlađem željeznom dobu. Na arheološkom nalazištu arheolozi su pronašli temelje i ostatke kamenih zidova zgrade okruglog oblika, za koju smatraju da je nekad bila crkva. Sjeverno od mjesta gdje su pronađeni ostaci crkve pronađeni su temelji zgrade koja je nekad imala četiri prostorije, što se jasno vidi po temeljnim kamenim pregradama. Zgrada je površine 20 × 8 metara i u vezi s njom postoji dilema – je li zgrada bila pripadajući objekt pronađene crkve, odnosno samostan (sličan tip samostanske arhitekture pronađen je u Češkoj), ili je zgrada bila tip utvrđene kuće. Istočnije od ovih objekata nalazi se brdašce omeđeno dubokim opkopima, a na samom brdašcu pronađeni su tragovi gradnje utvrde kojoj su građevni materijal bili blato i drvo. Navedenoj se utvrdi pripisuje obrambena uloga, premda tragovi borbi ili bitaka, poput potkova, strelica ili drugog oružja, nisu pronađeni. Arheološke metode datacije objekte su smjestile u razdoblje razvijenog i kasnog srednjeg vijeka – od 13. do 15. stoljeća

04/07/2021

KRAJIŠKI BUNAR

Krajiški bunar jedan je od najstarijih bunara u mjestu koji je izgrađen u vrijeme Vojne Krajine. Bunar se nalazi u ulici Srdije, a koristila ga je jedna od većih krajiška zadruga Vitanović. Nakon ukidanje Krajine i kućnih zadruga u 19. vijeku, bunarom su se služili i drugi mještani. Posebnost bunara pored toga što nikada nije presušio je i njegov prsten izrađen od gromada ručno klesanog kamena.

04/07/2021

STANIŠTE DABROVA TOPOLA

Stanište dabrova Topola nalazi se južno od ulice Dretvari i Srdije na samom potoku Dumača. Stanište je veličine oko 100 metara i na njemu ima oko pet dabrovih brani od čega jedna visoka tri metra. Dabrovi na tom prostoru borave već nekoliko godina, a kod svojih povremenih kretanja prema sjeveru znaju doći i do mosta na potoku Dumača. Ova lokacija zanimljiva je za turiste, a posebice djecu i odrasle te za školske izlete i terenska predavanja.

04/07/2021

KRAJIŠKA ŠTACIJA

U vrijeme Habsburške monarhije zgrada štacije ili oficirsko konačište se između 1755. i 1871. godine koristilo kao objekt krajiške vojne jedinice. Riječ je bilo o 5. Varaždinskoj pukovniji čija se jedna satnija nalazila u Vojakovcu (vojakovačka kumpanija) kod Križevaca dok je u Vojakovačkom Osijeku bila njena posada (fertalj ili vod). Ta krajiška jedinica u štaciji imala je stanove za svoje oficire i njihove porodice, vojnike, doktora te oružarnicu i druge pripadajuće vojne objekte, a cilj joj je bio nadzor granice i održavanje reda u zapadnom dijelu tadašnje Vojne Krajine. O povijesti same štacije, govori toponim u njezinoj blizini. Naime, ispod zgrade postoji više poljoprivrednih površina koje se u katastru nazivaju ‘Pod Štacijom’. Štacija je izraz koji je izveden iz njemačke riječi ‘station’, a označava stanicu, odnosno vojnu zgradu. Nakon 1871. godine štacija se još koristila kao lugarnice te povremeno i kao društveni dom, a u njoj je bila jedno vrijeme smještena i škola (krajiška škola). Ova povijesna znamenitost se nalazi u ulici Dretvari pored samog glavnog p**a za Vratno-Kalnik. Štacija kao objekt služi i geocacherima za traženje geocach kutijice koja je tamo postavljena.

04/07/2021

TURISTIČKA KLUPA

Turistička klupa postavljena je u ulici Dretvari, u blizini raskrsnice ili raskrižja koja vodi prema ulici Srdije. S mjesta na kojemu se nalazi predivno se vidi Kalnik kao i druge prirodne zanimljivosti. Klupa je namijenjena svim turistima kao i domaćim mještanima.

04/07/2021

NALAZIŠTE FOSILA PLOČE - CAREVA STRANA

Ova prirodna znamenitost nalazi se u dubokim kalničkim šumama koje okružuju Vojakovački Osijek. Na ovom nalazištu pronađen je rijetki fosilni školjkaš trougle kongerije. Koliko je poznato, ovo je jedini lokalitet na kojemu se mogu pronaći fosili takve vrste na kalničkom dijelu Prigorja. Za otkrivanje ovoga nalazišta zaslužan je koprivnički znanstvenik Radovan Kranjčev i mještanin Stevo Vitanović. Do ove znamenitosti vodi put na kojemu se nalaze putokazi. Do njega je moguće doći jednim dijelom p**a sa autom dok nekih oko 30 metara mora se hodati. Na ovom nalazištu odlukom nadležnog ministarastva zabranjeno je iskopavanja i uzimanje fosila.