Mreža Kulture - SD Županija

07/06/2026

Brač: Baština se često skriva na mjestima gdje je najmanje očekujemo ...U kamenu, maslinicima, starim kuharicama i obiteljskim bilježnicama.

Uz Hrapoćušu, već zaštićeno nematerijalno kulturno dobro, ponovno je otkrivena i Milnarska torta s varenikom čiji je recept pronađen u kuharici staroj više od sto godina.

Tu su i stari recepti za likere, bocuni kakvih se mnogi sjećaju iz domova svojih nona, bračko maslinovo ulje te umijeće koje se i danas čuva u Klesarskoj školi u Pučišćima.

Djelići baštine koji i danas imaju svoje mjesto u svakodnevici otoka.

Supetar Visit Pučišća Milna, Brač Bol - SymBol of the Adriatic

06/06/2026

Otvoren je književni natječaj „ODA DOMOVINI“ za Četvrti festival zavičajne književnosti. ✍️

Festival potiče i promiče zavičajno književno stvaralaštvo Splitsko-dalmatinske županije, njegovanje štokavskog i čakavskog narječja te očuvanje hrvatske pisane baštine.

Ovogodišnja tema natječaja je domoljubna, povodom 35. obljetnice ustrojavanja Hrvatske vojske, a radovi će se vrednovati u dvije kategorije:

• domoljubni književni radovi sa zavičajnom komponentom
• radovi inspirirani opusima Vladimira Nazora i Tina Ujevića

Na natječaj se mogu prijaviti autori stariji od 18 godina, s poetskim, proznim ili dramskim radovima na štokavskom ili čakavskom narječju, a radovi ne smiju biti prethodno objavljeni.

📍 Prijave se šalju poštom na adresu:
Ogranak Matice hrvatske u Splitu
Marmontova 1/II., 21 000 Split

🗓 Natječaj je otvoren od 30. svibnja do 1. srpnja 2026.

Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada održat će se u Splitu na jesen 2026. godine.

Za dodatne informacije: 👇
🔗 https://mrezakulture.dalmacija.hr/u-sridu/detalj/knjizevni-natjecaj-oda-domovini-za-cetvrti-festival-zavicajne-knjizevnosti

04/06/2026

U Mundimitru, među moliškim Hrvatima, otvorena je izložba Kuzme Kovačića „Glas iz stare domovine / Una voce dalla madrepatria“.

Više od umjetničkog događaja, ova izložba govori o povezanosti dviju obala, o hrvatskom identitetu koji se stoljećima čuva jezikom, vjerom, sjećanjem i pripadanjem.

U središtu priče nalazi se i skulptura „Muka svete Lucije“, posebno važna za zajednicu koja u svetici prepoznaje dio vlastite povijesti i dolaska u Molise.

Za malu i krhku moliškohrvatsku zajednicu, svaki susret s hrvatskom kulturom puno znači.

A kada taj susret nosi djelo jednog od najvažnijih suvremenih hrvatskih kipara, postaje snažan glas iz domovine.

Glas koji povezuje. Glas koji podsjeća. Glas koji čuva ono što udaljenost nikada nije mogla prekinuti. ❤️

Video: Matej Sunara i Andrija Jurčević

31/05/2026

Najljepše je vidjeti tradiciju kroz dječje oči. ❤️

Važno je da mladi upoznaju našu baštinu i ono što su nam ostavili naši stari, kako bi se tradicija nastavila prenositi i živjeti kroz nove generacije.

Opančići – Dječja skupina FA Jedinstvo Split, Split ❤️

30/05/2026

Splitski govor nije samo način govora — on je dio identiteta grada, njegove emocije i svakodnevnog života koji polako nestaje.

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske proglasilo je splitski čakavski govor nematerijalnim kulturnim dobrom, a upravo o važnosti njegova očuvanja govori Jadranka Mardešić Komac, jedna od najvažnijih promicateljica splitske jezične baštine.

Kroz svoj dugogodišnji rad upozorava koliko je važno da mlade generacije upoznaju izvorni splitski idiom i osvijeste njegovu kulturnu vrijednost.

U videu poslušajte zašto je splitski govor puno više od nostalgije — on je živa baština.

29/05/2026

29/05/2026

Poslušajte kako zvuči splitski govor kakav se nekad svakodnevno mogao čuti u gradu, a danas ga govori sve manje ljudi. Tonči Banov, legendarni čuvar splitskog govora i ovogodišnji dobitnik Nagrade Grada Splita, govori upravo tim starim splitskim govorom koji je obilježio generacije Splićana.

26/05/2026

Imotski je ovog vikenda bio središte dječjeg folklora. ✨
Na 12. smotri dječjeg folklora Splitsko-dalmatinska županija nastupilo je 560 djece iz 22 folklorne skupine i 16 kulturno-umjetničkih udruga, uz podršku njihovih voditelja, mentora i brojnih posjetitelja.

Kroz pjesmu, ples, narodne igre i običaje, mali folkloraši predstavili su bogatstvo tradicijske baštine svojih krajeva — od Imotske krajine, Poljica, Cetinske krajine i Mućkog kraja do Kaštela, Trogira, Splita, Solina i otoka naše županije.

Poseban međunarodni pečat smotri dao je nastup KUD-a „Mokro“ iz Bosne i Hercegovine, a stručnim povjerenstvom odabrane su i skupine koje će Splitsko-dalmatinsku županiju predstavljati na smotrama višeg ranga.
Tradicijska udruga „Bitelić“ nastupit će na Vinkovačkim jesenima, dok će KUD „Dikovača“ iz Zmijavaca sudjelovati na Državnoj smotri dječjeg folklora Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Još jednom se pokazalo da ljubav prema folkloru, pjesmi, plesu i zavičajnoj baštini itekako živi među najmlađima. ❤️

25/05/2026

Nakon više od 70 godina, „Dubravka“ se vraća na splitsku scenu. ✨

Glazbeno-scensko djelo Jakova Gotovca, prema motivima Ivana Gundulića, donosi jednu od najpoznatijih misli hrvatske književnosti i glazbe: „O lijepa, o draga, o slatka slobodo“.

U koprodukciji Hrvatsko narodno kazalište Split i Umjetnička akademija u Splitu / Arts Academy in Split, „Dubravka“ spaja snagu klasika, mlade umjetnike i suvremeno čitanje priče o slobodi, ljubavi i iskušenjima moći.

🗓 27.05. u 20:00h – premijera 🗓 28.05. u 20:00h – repriza 📍 HNK Split

Djelo koje je dio naše kulturne memorije ponovno živi pred publikom uz pokroviteljstvo Splitsko-dalmatinska županija 🎭

Ulaznice: https://hnk-split.mojekarte.hr/hr/dubravka/ulaznice-649606.html

22/05/2026

Splitsko odijelo nije bilo samo odjeća grada pod Marjanom.

S vremenom je postalo dio šireg hrvatskog identiteta i kulturne baštine koju su s ponosom nosili i brojni istaknuti Hrvati.

U videu Andro Krstulovic Opara govori o splitskom veštitu kao simbolu identiteta, pripadnosti i kontinuiteta — baštini koja se ne čuva samo u škrinjama i muzejima, nego i u obiteljskim pričama i sjećanjima.

Splitski veštit tako nije ostao samo dio dalmatinske tradicije — postao je simbol hrvatske kulturne baštine i ponosa.

Jer neka se baština ne prenosi samo riječima — nego i načinom na koji je nosimo.