https://www.facebook.com/107700627562927/

Putujmo Hrvatskom, Ul. Maršala Tita 141, Suza (2026)

17/09/2020

“Slavonija nije samo plodna prirodnim plodovima nego i bogatom građom za romane.”

- Marija Jurić Zagorka

📷 Samir Kurtagic

27/08/2020

Smještaj u Hrvatskoj. Baranja.
GDJE I ZAŠTO ODSJESTI U BARANJI

Možda vam misao o putovanju trenutno nije najprimamljivija. Unatoč tomu, maštati se može uvijek, a možda i početi kovati nove planove za neko buduće vrijeme.
Možda je potreba za odmorom i bijeg od svega, čak i pandemije, jača od ičega pa bi rado zbrisali na mjesto gdje nema gužvi, buke i svega onog od čega želite pobjeći.
Možda ionako niste bili neki obožavatelj grupnih putovanja.
Možda još nikada niste posjetili Baranju, a toliko ste već čuli o njoj.
Koji god 'možda' bio u pitanju, predlažemo da to učinite i napokon je posjetite.
Istražite baranjska sela, upoznajte njihovu tradiciju, arhitekturu, ljude, kulturu… Saznajte što je pustara ili čikl. Ako još niste do sada, odite na jahanje, prošećite kroz vinograde, polja, park prirode ili pokraj Dunava.
Tradicionalna hrana i lokalna baranjska vina samo su bonus koji će vas opustiti i potpuno relaksirati.
A na kraju dana, kad budete sretni, umorni, siti i možda malo pijani, pardon opijeni 😉, uvucite se u postelju i zahvalite sebi što ste poslušali naš savjet i za odmor izabrali baš Baranju.

Naša preporuka: privatni smještaj Podrumi Kolar
Ukratko: tri dvokrevetne sobe nose nazive po sortama grožđa - Sauvignon, Chardonnay i Kadarka. Svaka soba ima svoje kupatilo s ručnicima i sušilom za kosu. Sobe su klimatizirane, imaju besplatan bežični internet, centralno grijanje, TV + satelitski program te zajedničku terasu i parking.
Razlozi za preporuku: gostoljubivi domaćini, ugodne sobe, vinski podrum sa sjajnim vinima i tradicionalni baranjski doručak, individualni izleti

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

13/08/2020

O Bezimena, mi ćemo se sresti
jedanput negdje na dalekoj cesti,
bjegunci bijedni, beskućnici raja,
bez praga rodnog i bez zavičaja.

I naše oči, nekad žive vatre,
kružit će tuđim krajem ko da snatre.
Naš susret bit će samo ruku stisak.

Trenutak šutnje. Pozdrav. Ili vrisak?
Krvavi vrisak, što su prošli dani
i što smo na tom strašnom putu strani.

- Gustav Krklec, Susret

FOTO DANA: Samir Kurtagic

07/08/2020

Kultura i umjetnost Hrvatske. Izložba fotografija.

FOTO ZAPISI NAJ FESTIVALA URBANE KULTURE I ADRENALINSKOG SPORTA U HRVATSKOJ

Kao najava jednog jedinstvenog festivala, koji se više od 20 godina održava u Osijeku, a na kojeg bi Osječani doista trebali biti ponosni, otvorena je izložba fotografija i to na otvorenom, u Sakuntala parku.
Riječ je o Festivalu ekstremnih sportova - Pannonian Challenge.
Uoči 21. održavanja ovog do srži urbanog događaja, izložba je savršen uvod u još jedan PC, koji će se unatoč novonastalim uvjetima održati i ove godine.
Domaćin i organizator izložbe “Retrospektive Pannoniana” jedan je od osnivača Pannonian Challengea i urednik fotografije Putujmo Hrvatskom - Samir Kurtagić. Ovaj osječki fotograf je s drugim fotografima, Marinom Lončarom, Marinom Stuparom, Dubravkom Milinkovićem, Vedranom Marbanovićem i Nikolom Predovićem, zabilježio neke od antologijskih trenutaka s prethodnih PC događanja.

Izložba je otvorena od petka do nedjelje, svakog tjedna do završetka festivala, znači od 07.08. – 09.08. i 14.08. – 16.08.

Jedna od najljepših osječkih lokacija, nadasve zanimljivi kadrovi fotografija i šetnja na otvorenom zraku bi trebali biti dovoljan razlog za posjet izložbi i upoznavanje s ‘najadrenalinskijim’ festivalom u Hrvatskoj.

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

01/08/2020

I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče
Svoj trohej zaglušljivi, svoj zvučni, teški jamb…
Podne je. – Kao voda tišinom razl’jeva se.
Sunčani ditiramb.

- Vladimir Nazor

FOTO DANA 📷 Samir Kurtagic

26/07/2020

Urbana kultura Hrvatske. Kinematografi u Osijeku.

KINA NAŠE I VAŠE MLADOSTI: URANIA, EUROPA I SLAVIJA

Ne znam koliko će se Osječanki i Osječana na spomen starih osječkih kina prisjetiti dragih trenutaka koje su dijelili sa svojim ljubavima, prijateljima i obiteljima. Vjerujem puno.
Suvremeni način života nametnuo je stil u kojem se društveni život danas uglavnom odvija u trgovačkim centrima. Tako su kina, odnosno multipleks kina, kao i trgovine, ponuda pića i hrane preselili na gradske periferije, povlačeći život iz grada sa sobom. Preuzeli smo bezlične navike, a sve zbog nedostatka vremena i pomalo lijenosti te prihvatili prednosti centara u kojima nam je sve na dohvat ruke.
Dopustili smo tom 'virusu društvenog života' da gradsku kulturu stavi na respirator. Dopustili smo da neke lijepe navike koje nas vežu uz svoj grad padnu u zaborav, u korist košnica šljaštećih trgovina koje nam prazne džepove, ali zauzvrat ne pune srce i dušu.
U to ime, u ime nekih starih vremena, podsjetimo se tri najpoznatija kina u Osijeku.

🎥 KINO URANIA secesijsko je remek-djelo osječkog arhitekta Viktora Axmanna u kojem je prva kinematografska predstava bila prikazana 19. rujna 1912. godine. Zgrada kina bila je sagrađena u samo šest mjeseci, a sam je Axmann bio nagrađen za njezin arhitektonski projekt na Prvoj međunarodnoj kino izložbi u Beču. Uz kino "Urania" veže se i intrigantna priča o masonima i osječkoj masonskoj loži „Budnost“. Kino „Urania“ jedino je staro kino u kojem se još prikazuju filmovi.

🎥 KINO EUROPA počelo je s radom četrdesetih godina prošlog stoljeća. Točnije, braća Fleissig otvorila su ovo kino 1939. godine, a prva je projekcija bila prikazana 14. Kolovoza 1940. godine. Zgrada je djelo osječkog arhitekta Ljudevita Pelzera te predstavlja najljepši primjer osječke moderne arhitekture. Kino je kroz povijesti nosilo nekoliko imena: „Korzo“, „Crvena zvijezda“ i „Europa“. Danas je dvorana u kojoj se održavaju kulturno-glazbeni programi.
Obje zgrade zaštićene su kao spomenici kulture, kojima upravlja trgovačko društvo „Kinematografi Osijek“.

🎥 Zgrada KINA SLAVIJA nalazi se u Donjem gradu, u Cvjetkovoj ulici. Kao kinematograf djelovala je od dvadesetih godina 19. stoljeća do devedesetih 20. stoljeća. Zgrada kina "Slavija" sagrađena je u art déco stilu prema projektu arhitekta Dionisa Sunka iz Zagreba. Danas je ova zgrada u privatnom vlasništvu i na veliku žalost u derutnom stanju.
Kroz povijest su u Osijeku djelovala još neka kina poput kina Royal Biografy („Zvečevo“), Narodnog kina („Apolo“) i dr.

Drage Osječanke i Osječani, u koje ste vi gradsko kino najradije išli?

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

22/07/2020

Volio bih da me voliš
da budem cvijet u tvojoj kosi.
Ako si noć, ja ću bit zora
i bljesak svjetlosti u rosi.

- Jure Kaštelan, Volio bih da me voliš

FOTO DANA 📷 Samir Kurtagic

17/07/2020

Ideje za izlet. Naša preporuka.

SKROVITA MJESTA JEDNOG BARANJCA

Kad putujete, kad obilazite i upoznajete mjesto koje ste odlučili posjetiti, najčešće idete već dobro utabanim putevima. Najvjerojatnije ste prije polaska, 'proguglali' par informacija ili pitali prijatelje, koji su tamo već bili, za par savjeta.
U tom slučaju vidjet ćete najvjerojatnije što i svi, napraviti slične, ako ne i iste fotografije ili selfie. Bit ćete još jedan turist u nizu.
Neki vole biti dio mase, dio niza, tako se osjećaju sigurni. I to je u redu.
Neki su pomalo avanturisti, vole otkrivati nova, skrovita mjesta, stranputice i radije uživaju u zvukovima prirode i mjestima na kojima nema gužve. I to je u redu.

Ako ste radoznali i željni drugačijih doživljaja, javite se Podrumi Kolar. S njima ćete doživjeti Baranju na jedan poseban način. Mi jesmo. Doista. Uživali smo u prekrasnoj prirodi, baranjskim specijalitetima, vinu i što je najvažnije, sjajnom društvu domaćina.

Baranja je sama po sebi bajkovita, ali nikad onoliko i nikad onako kao kad vas u njezine tajne uputi Baranjac.

✍ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

14/07/2020

Raznolikost Hrvatske. ERDUT, Slavonija

VINIMA OKUPANA DUNAVSKA TAJNA

Nekima će prva asocijacija na Erdut biti Dunav, nekima vino, a mi smo, radoznali kao i uvijek, otkrili još nekoliko zanimljivosti o ovom biseru s Dunava 🍇

1. Erdut se smjestio na plodnom, lesnom uzvišenju koje rijeka Dunav obavija unutar svog 600 m širokog meandera tako da ostavlja dojam poluotoka pa ga često upravo tako i nazivaju, dunavski ili vinski poluotok. Proteže se u pravcu između istoka i zapada na obroncima Erdutsko-Daljske planine.
2. Erdut kao dio slavonskog triptiha Erdut – Aljmaš – Dalj, pored priče o vjerskom turizmu u Aljmašu i kulturno-povijesne u Dalju, priča zanimljivu priču o vinima.
3. Prvi se put Erdut spominje 1192., čak četiri godine prije 35 km udaljenog Osijeka, potom 1332. godine kao Erdöd i 1472. godine kao Castellum Erdeed. Ime najvjerojatnije potječe od mađarskog jezika, erdő – šuma i út – put, što bi značilo šumski put.
4. Srednjovjekovna ERDUTSKA UTVRDA s kraja 15. stoljeća nalazi se na uzvisini od 70 metara iznad Dunava. Od utvrde su ostale ruševine okrugle kule, glavne četvrtaste kule i zida. Glavnoj kuli izmijenjen je izvorni izgled u 19. stoljeću u svrhu gradnje grobnice plemićkih obitelji Adamović i Cseh.
5. Godine 1730. Erdut dolazi pod vlast baruna Johanna Baptiste Maximiliana Zuanya koji je u Erdutu izgradio danas najstariji vinski podrum u ovom vinogorju.
6. DVORAC ADAMOVIĆ-CSEH - prizemna je građevina s jednokatnim sjeverozapadnim krilom, a građena je u nekoliko faza. Godine 1778. Ivan Kapistran I. pl. Adamović Čepinski u Slavoniji je između ostalih posjeda kupio i Erdut od Ivana Palffya. Dvorac svoj konačni izgled dobiva u drugoj polovici 19. stoljeća kada postaje mjesto kojeg su F***y pl. Adamović Čepinske i njezin suprug Ervina pl. Cseha izabrali za život.
7. Na dva kilometra dugoj POUČNOJ STAZI ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA U ERDUTU, nalazi se i 226 ‘stepenica zdravlja’ koje počinju kod kule, a završavaju na samom Dunavu. Na poučnoj stazi nalazi se vidikovac Orao štekavac, razgledišta Čaplja danguba i Čubasti gnjurac, kao i niz vrtnih elemenata, klupe i poučne table. Značajni krajobraz Erdut zaštićen je od 1974. godine.
8. ERDUTSKO VINOGORJE proteže se u smjeru istok-zapad, od Aljmaša preko Erduta do Dalja, uz desnu obalu Dunava. Jedno je od tri hrvatska podunavska vinogorja i jedino koje se nalazi u Slavoniji. Druga dva su u Baranji i Srijemu.
9. NAJVEĆI PLANTAŽNI VINOGRAD U HRVATSKOJ su Erdutski vinogradi d.o.o., površine 490 hektara. Ovdje se nalazi i NAJVEĆA BAČVA u Europi, ako ne i svijetu, u kojoj se još uvijek drži vino.
10. ERDUTSKA VINSKA BAČVA upisana je u GUINNESSOVU KNJIGU REKORDA - ukupne je zapremine 75 000 litara. DIK Đurđenovac izradio je 1989. godine od 150 godina stare hrastovine, čije su se hrastove duge, debljine 22 cm sušile 10 godina. Ukrašena je drvorezom, reljefom na kojem su lokalni umjetnici radili tri mjeseca.

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

12/07/2020

“Postoje dvije smrti.
Ona odlaska i ona ostanka.”
― Irena Vrkljan, Protokol jednog rastanka

FOTO DANA
📷 Samir Kurtagic

09/07/2020

Tradicija Hrvatske. Kulturna baština.

ZNATE LI ŠTO JE ČIKL?

Čikl je riječni, ribarski čamac koji se u Hrvatskom srednjem Podunavlju, odnosno Slavoniji, Baranji i Srijemu koristi još od kraja 17. stoljeća.
Za čikl možemo zahvaliti Podunavskim Nijemcima koji su se u ove krajeve počeli doseljavati nakon minulih ratnih opasnosti i oslobođenja od osmanske vlasti. Gospodarski razvoj u to vrijeme bio je okrenut prema poljoprivrednim djelatnostima te su se u potrazi za poslom, između ostalih, doseljavali obrtnici, trgovci i ratari iz južne Njemačke (Schwaben) koje je domaće stanovništvo nazvalo Švabama.

Zahvaljujući velikim rijekama Dunavu, Dravi i Savi, ribolov je bio značajna gospodarska grana pa je vještina izrade ribarskih čamaca pridošlih njemačkih zanatlija bila više nego dobrodošla. Čikl švapskih majstora, u svom izvornom obliku, zadržao se do polovice 20. stoljeća. Zbog raznih uvjeta i potreba vezanih uz ribarstvo ovog kraja, nastale su njegove inačice poput kopačkog i vukovarskog čikla, kao i lovački, jeger čikl i laptaš, čikl za ribolov s mrežom. Kao najzahvalniji materijal za izradu čikla pokazao se hrast.

Tradicijski je čikl bio predviđen za jednu osobu, ribara koji je s ribarskom opremom sjedio u krmenom dijelu, dok je prednji dio bio predviđen za držanje ulovljene ribe.
Tijekom vremena, čikl je mijenjao svoj izgled i funkciju, osobito nakon pojave brodskih motora i turista.

Ne znam jeste li se ikada imali priliku voziti u čiklu, ali ja jesam. Uz čikl me vežu drage uspomene iz djetinjstva i ljeta koja smo provodili u Baranji. S vremena na vrijeme, posudili bi od lugara iz Batine čikl pa se vozali Karašicom prema Dunavu. Tata bi veslao, tražeći savršeno mjesto za pecanje jer je uvijek imao nos za mjesta gdje su 'grizle' ribe. Meni je pecanje uvijek bilo na smrt dosadno, ali sam uživala u tim vožnjama dunavskim rukavcem. Tata bi često znao komentirati kako mu je draže veslati i uživati u zvukovima prirode nego slušati buku brodskog motora.
Na kraju krajeva, to bi bila i poruka.
Čuvajmo prirodu i čuvajmo tradiciju Lijepe Naše, ne samo zbog budućih generacija, već i samih sebe.

✍️ Senka Vlahovic
📷 Samir Kurtagic

06/07/2020

FOTO DANA

Vrckavi slavonski bećarac:

Kaži meni golubice bijela:
– Koliko si ljubila švalera?
- Tri put sedam i još osam, eto koliko sam. Ti se sjeti da si trideseti.

Napišite nam u komentaru, koji je vaš najdraži bećarac?

📷 Samir Kurtagic

Putujmo Hrvatskom

17/09/2020

27/08/2020

13/08/2020

07/08/2020

01/08/2020

26/07/2020

22/07/2020

17/07/2020

14/07/2020

12/07/2020

09/07/2020

06/07/2020

Address

Website

Alerts

Shortcuts

Share

Category