30/08/2026
Prošlo je točno 15 godina od velike kornatske tragedije
Kornatska tragedija dogodila se 30. kolovoza 2007. godine kada je gašenje požara na otoku Kornat postalo najveća tragedija u povijesti hrvatskog vatrogastva.
Od ukupno 13 vatrogasaca u skupini zahvaćenoj požarom, 12 ih je poginulo na licu mjesta ili preminulo u bolnicama, a jedini je preživio tada 23-godišnji Frane Lučić iz Tisnog, koji i danas nosi teške posljedice zbog zadobivenih opeklina.
Nesretna 2007. godina
Nažalost, u 2007. godini brojne su smrti obilježile hrvatsko vatrogastvo. Tajnik DVD-a Vodice Gordan Alfirev pogođen kornatskom tragedijom počinio je samoubojstvo, a samo dan prije kornatske tragedije na gašenju požara na otoku Hvaru preminuo je Marinko Jurić, vatrogasac DVD-a Stari Grad.
Nekoliko dana nakon tragedije na Kornatu, Hrvatska vatrogasna zajednica je ostala i bez svojeg predsjednika Marijana Mlinarića koji je preminuo nakon kratke i teške bolesti.
Obilježavanje kornatske tragedije
Od 2008. na dan tragedije, temeljem naputka Hrvatske vatrogasne zajednice, u svim vatrogasnim postrojbama i organizacijama, u znak sjećanja i počasti za poginule vatrogasce istaknute su državne zastave na pola koplja te su uključene u 15.25 sati vatrogasne sirene u trajanju od jedne minute.
Na otok Kornat dolaze obitelji i prijatelji stradalih vatrogasaca te visoki državni i vatrogasni dužnosnici kako bi odali počast, a vatrogasne organizacije održavaju niz manifestacija kojima nastoje da sjećanje na ove vatrogasne heroje nikada ne izblijedi.
U spomen na tragično stradale vatrogasce na Kornatu, u proljeće 2010. otpočela je akcija izgradnje spomenika dvanaestorici poginulih koja je krajem lipnja 2010. privedena kraju, a u 12 spomen križeva ugrađeno je oko 700 kubika kamena koji će zauvijek svjedočiti nezapamćenoj tragediji, ali i jedinstvu više od tisuću dobrovoljnih graditelja iz svih krajeva Hrvatske.
Hrabri vatrogasci koji su stradali u ovoj velikoj tragediji su Dino Klarić (1974.), Ivica Crvelin (1955.), Ivan Marinović (1975.), Marko Stančić (1990.), Gabrijel Skočić (1988.), Hrvoje Strikoman (1989.), Ante Crvelin (1983.), Tomislav Crvelin (1984.), Marinko Knežević (1955.), Josip Lučić (1988.), Karlo Ševerdija (1984.) i Ante Juričev-Mikulin (1985.).
Preneseno s https://www.Klikaj.hr
